RWFund logo

Znamenite Subotičanke 20. veka

Grafika: Znamenite Subotičanke 20. veka, naslovna strana

U rubrici Gostujuća izdanja ovog puta predstavljamo publikaciju “Znamenite Subotičanke 20. veka” koja su zajednički kreirale polaznice šestog ciklusa Ženskih studija i istraživanja. O publikaciji i Ženskim studijama pričale smo sa Margaretom Bašaragin koja je i priredila publikaciju!

Ženske studije i istraživanja postoje sad već skoro 3 decenije kao visokoškolski obrazovni program o ženama i za žene (i muškarce) i postoji jasan kontinuitet prenošenja i produkcije znanja, ali i aktivističkih poduhvata. Koliko je važno spojiti aktivizam sa teorijom?

Udruženje „Ženske studije i istraživanja” (ŽSI) u Novom Sadu svoju delatnost ostvaruje u 4 oblasti: edukativni program, istraživanja, dokumentacioni program i izdavaštvo. Obrazovni progam ostvaruje se kroz alternativni visokoškolski obrazovni program Ženskih studija koje smo u 2022. obnovile u podružnici u Subotici i do sada realizovale uz donatorsku podršku Rekonstrukcije Ženski fond Beograd ukupno 6 ciklusa kao sticanje teorijskog i metodološkog znanja iz ženskih i rodnih studija, povezano sa lokalnim aktivnostima i istraživanjima, s fokusom na doprinosima žena kulturnom, umetničkom, naučnom, političkom i društvenom životu grada Subotice.

Cilj edukativnog programa Ženskih studija jeste da se obrazuje grupa polaznica, a budućih saradnica u aktivnostima NGO, koje će nadalje poraditi na osnaživanju i edukaciji drugih, osposobiti se za samostalni i timski naučno–istraživački i aktivistički rad i omogućiti tako održavanje kontinuiteta sa istorijom i prethodnicama Ženskih studija u Subotici, Vojvodini i Srbiji (regionu), s jedne strane, i umrežavanje i širenje saradnje aktivistkinja i ekspertkinja (predavačica), sa druge strane.

U širem kontekstu cilj je da povezujemo predavanja, istraživanja, dokumentovanje i publikovanje radova u okviru Ženskih studija u celinu (što je utvrđena šema delatnosti u ŽSI) i tako povezujemo istoriju i budućnosti Ženskih studija (ne samo) u ovom prostoru.

Ženske studije su akademski aktivizam. To je relativno mlada humanistička interdisciplina kod nas i u svetu koja propituje vladajuće naučne kanone monodisciplina (lingvistika, istorija, psihologija, sociologija i sl.) kao relevantne za kolektivno i pojedinačno žensko iskustvo i kritički propituju društvenu stvarnost. ŽS istražuju, publikuju, obrazuju i dokumentuju o ženskim doprinosima i delovanjima u društvu, temelje se na feminističkim principima i uključuju aktivno učešće istraživačica, predavačica, ekspertkinja i polaznica u procesu širenju (sa)znanja lokalnoj i široj sredini.

Kao merilo vrednosti i uspešnosti programa Ženskih studija jesu i aktivnosti delatne u lokalnoj i široj zajednici proistekle iz njega. Aktivizam je u ŽSI sastavni deo svih oblika rada. U Subotici su to npr. obeležavanje značajnih datuma iz istorije žena (polaganje venaca na Žutu kuću, 8. mart i dr. ), održavanje predavanja u vezi sa znamenitim ženama (Roza Luksemburg ), zagovaranje za upotrebu rodno osetljivog jezika, promocije knjiga i sl.

Prošle godine je tako predavačica i polaznica ŽS dr Maja Rakočević Cvijanov uspešno realizovala rekonstrukciju skulpture Grupe subotičke vajarke Ane Bešlić (1912 – 2008) kao i obnovu oskrnavljene spomen–biste znamenite subotičke antifašistkinje Lole Vol (1914–1941), delo subotičke vajarke Vere Gabrić Počuča (iz 1984), na inicijativu ŽSI (M. Bašaragin).

Istorijski arhiv Subotica organizovao je konferenciju Arhivnski dan sa temom „Vidljivost žena u arhivskoj građi“ (septembar 2024) i to na preporuku ŽSI i uz učešće (rad: „Doprinos Rozike Švimer (1877—1948) ženskom pokretu“, M. Bašaragin).

Povodom osamdesetogodišnjice osnivanja prvog ilegalnog odbora AFŽ u Subotici maja 1944. godine održale smo javnu tribinu „Osamdeset godina AFŽ u Subotici“ 28. maja 2024. u prostoru Savremene galerije u Subotici, na kojoj su govorili dr Margareta Bašaragin, poverenica Podružnice ŽSI u Subotici i Dejan Mrkić, polaznik i predavač na ŽS, uz učešće polaznica, predavačica i gošći.

Ovome svemu dodajemo i upravo objavljenu knjigu Znamenite Subotičanke 20. veka: feministkinje, umetnice, mirovnjakinje, dobrotvorke (M. Bašaragin, ur., ŽSI i Fut. publ, N. Sad, 2024) koja je nastala kao zajednička aktivnost polaznice/ka i predavačica na ŽS iz raznih ciklusa a na osnovu završnih radova i pojedinih predavanja.

Na završnoj svečanosti decembra 2024. upriličile smo izložbu Znamenite Subotičanke 20. veka u obliku postera koju je dizajnirala polaznica Ksenija Čobanović, sa namerom da je prikazujemo i u drugim prostorima u gradu (npr. Gradska biblioteka, Gradska kuća, Istorijski Arhiv, obrazovne institucije, i dr.) i u drugim gradovima kod nas.

Ovi izneti podaci govore nam u prilog kako se uspešno spaja feministička teorija i aktivizam sa idejom pozitivne društvene promene kada su u pitanju ženska i uopšte ljudska prava, ženska istorija, istorija žena i ženskog pokreta.

Da li te je nešto posebno iznenadilo tokom ovog istraživanja, neka neočekivana priča itd. Da li bi neku od priča posebno izdvojila?

Volela bih da istaknem nešto što ja zovem evolucija istraživanja. Naime, u 2020. godini izašla je knjiga Znamenite Jevrejke Subotice (M. Bašaragin, ŽSI i Fut. publ, N. Sad) sa biografskim odrednicama ukupno njih 10, među kojima je i Lenke Kraus (Reves). Tada sam o Lenki samo znala da je bila prva direktorka banke u Subotici između sva svetska rata i da je nastradala u u logoru smrti Aušvicu. Nikavi podaci u subotičkom arhivu dodatni nisu postojali. To je bila u tom trenutku i njena osnovna identifikacija. U međuvremenu desilo se nekoliko stvari koje su bile važne za istraživanje. Jedna je da je dr Ferenc Nemet objavio tekst u 2021. „Az első szabadkai és becskereki feministák“ [Prve subotičke i velikobečkerečke feministkinje], Hét Napu, koji je do mene došao putem prevoda na sajtu Ženski muzej, gde se napominje da je: „Pod njenim vođstvom, tokom I svetskog rata Subotičko feminističko udruženje je bilo veoma aktivno.“ U međuvremenu sam naučila i za postojanje sajta Vamadia, gde je slobodno dostupna digitalizovana građa na mađarskom jeziku uključujući i periodiku i novine sa početka 20. veka. Tamo sam pronašla nekoliko novinskih članaka koje je pisala Lenka, a ističem jedan iz 1916., tokom I svetskog rata kada je Subotica u sastavu Austrougarske, pod naslovom „A háború és a nő“ [Rat i žena] (Bácskai Hirlap, god. 20, br. 569, 12.12.1916, str. 2–3.) u kom autorka (Lenke) poziva Subotičanke da se društveno angažuju u procesu uspostavljanju mira, između ostalog. Potom, na istom sajtu pronalazim vest o osnivanju prvog Udruženja feministkinja (Feministák Egyesülete) u Subotici iz 1917. („Szervezkednek a szabadkai feministák“ [Organizuju se subotičke feministkinje], Délvidék, god. 11, br. 233, 12.10.1917, str. 3.).

Dakle, sada je osnovna biografska identifikacija Lenke Kraus „feministkinja, dobrotvorka, mirovnjakinja i prva žena direktorka banke u Subotici“. Uz to, u 2027. godini planiramo obeležavnje 110 godina od osnivanja prvog feminističkog udruženja u Subotici.

Ovi podaci ostali nepoznati subotičkoj široj javnosti, feminističkoj javnosti, ali i u ostatku zemlje i regiona, jer, po svemu sudeći, nisu bili relevantni ili u fokusu istraživanja pojedinih osoba. Nažalost, sličnih primera je mnogo.

Koji su dalji planovi i za ŽSI i za slična istraživanja?

Kada je u pitanju edukativni program planiramo da nastavimo sa organizovanjem i ostvarivanjem programa Ženskih studija u Subotici u dva semestra: letnjem i zimskom. Tim čine dosadašnje pojedine polaznice/i i predvačice/i ŽS iz Subotice, N. Sada, Beograda, Zagreba, SAD, Islanda i sl. ali i proširujemo sadaradnju sa ekspertkinjama i aktivistkinjama i polaznicama iz naše zemlje, regiona i sveta.

Produbljujemo i proširujemo naučna istraživanja u okviru dugoročnih projekata ŽSI Znamenite žene, Životne priče, Rod i jezik i dr. i publikujemo ih. Uskoro ćemo izdati knjigu Životne priče savremenih vizuelnih umetnica Subotice (M. Bašaragin, ur. i Nela Tonković, ur.).

Želimo da aktiviramo što veći broj saradnica za izradu ili dopunu odrednica na Wikipediji o znamenitim ženama kao vid doprinosa vidljivosti žena i ženskog/feminističkog pokreta.

Izložbu plakata Znamenite Subotičanke 20. veka smo prevele na engleski jezik jer je interesovanje turista i turistkinja u Subotici bilo izuzetno veliko tokom decembra 2024. i januara 2025., tako da ćemo je ove godine u povodu 8. marta ili Noći muzeja sigurno ponoviti. Pošto je „šetajuća“ dogovorile smo se i da izlažemo u zrenjaniskoj biblioteci ali nameravamo i u drugim gradovima i prostorima.

Takođe planiramo da organizujem turističke ture kroz Suboticu koje bi bile posvećene znemenitim ženama, istoriji ženskog pokreta i uošte doprinosima žena ne samo u Gradu.

Tradicionalno obeležavamo značajne datuma za istoriju ženskog pokreta, istoriju žena i pojedinačnih žena (8. Mart, Žuta kuća, Dan žena u nauci, 80 godina AFŽ u Subotici, In memoriam).

Razgovor vodila: Nataša Ivaneža

Publikaciju Znamenite Subotičanke 20. veka možete preuzeti na ovom linku!